VODENE POVRŠINE PARKA MAKSIMIR

Jezera

Maksimirska jezera nedjeljivi su dio ukupne pejsažne slike parka što potvrđuje i njihov nastanak paralelno s njegovim oblikovanjem. Visokovrijedna estetska i krajobrazna obilježja jezera od vremena nastanka imaju i utilitarnu funkciju, prvo kao ribnjaci, a zatim kao rekreativne površine namijenjene vožnji čamcima.

U parku Maksimiru je tijekom vremena formirano šest jezera od kojih danas postoje pet - PRVO, DRUGO, TREĆE, ČETVRTO I PETO. Godine 1839. izgrađeno je prvo jezero uz Maksimirsku ulicu, dvije godine kasnije drugo, zatim treće koje je danas isušeno četvrto jezero. Umjetno oblikovana jezera snabdjevaju se vodom iz potoka Bliznec koji direktno utječe u drugo i peto jezero. Osim potoka Bliznec, mogu se izdvojiti još i potoci periodičnog karaktera čije je značenje u odnosu na opskrbu vodom jezera iz Blizneca zanemarivo malo (Mirni Dol i Dahlia).

Prvo jezero nalazi se u južnom dijelu parka Maksimir. Površina jezera iznosi oko 1,5 hektara, dubina vode je 3,30 metra. Izgrađeno je 1839. godine na mjestu nekadašnjeg jezerca u predjelu šume hrasta lužnjaka u blizini Poštanske ceste (danas Maksimirska cesta). Od 1844. do 1845. biskup Haulik ga proširuje i izgrađuje slapište na utoku vode dovodnog otvorenog kanala iz potoka Bliznec. U radovima za proširenje oblikovana su dva po veličini različita otoka. Na manjem je bila drvena kućica za labudove, po kojoj je otok dobio i ime Labudnjak. Na većem otoku postavljena je skulptura Napuljski ribar. Danas su oba otoka u sklopu Zoološkog vrta. Vodom se prihranjuje iz Drugog jezera koja u jezero dotječe iz potoka Bliznec te povremeno potočićem Dahlia koji izvire u parku Maksimir i presuši u sušnom razdoblju. Preljev u jezero je smješten na oko 1 metar iznad dna tako da voda ispod kote preljeva stagnira.

/Prvo jezero s lučnim mostom, razglednica iz 1900., izvor: MGZ/

Drugo jezero smješteno je sjeverno od Prvog jezera na 122 mnm Površina mu je oko 0,7 hektara, a dubina od 0,5 do 1,5 metara i predstavlja najmanje jezero ovog jezerskog sustava. Voda potoka Bliznec donosi u jezero znatnu količinu suspendiranih anorganskih i organskih tvari, a u vrijeme intenzivnih kiša u jezero se ispiranjem unose i tvari sa slivnih površina.

/Drugo jezero s kućicom za labudove, snimak iz 1935., izvor: Ministarstvo kulture/

Prvo i Drugo jezero povezani su kinetom koja kao ukrasni potočić protječe parkom od ulice Fakultetskog dobra do Drugog jezera. Iz Drugog jezera voda preko slapišta utječe u Prvo jezero.

Treće jezero smješteno je zapadno od Prvog i Drugog jezara, a izgrađeno je 1911. godine. U početku se djelomično opskrbljivalo vodom iz potoka Piškornica koji je kanaliziran 1987.godine, a danas se cjevovodom iz Petog jezera opskrbljuje vodama potoka Blizneca. Obuhvaća površinu od oko 2 hektara s kotom vodnog lica od oko +127 mnm. Dubina vode u jezeru kreće se od 1 do 4 metra.

/Treće jezero, izvor: arhiva JUM/

Četvrto jezero (bivše treće) koje je biskup Haulik dao izgraditi u razdoblju od 1853. do 1862. godine, smješteno je neposredno uz prirodni tok potoka Bliznec u sjeveroistočnom dijelu parka, nasuprot pčelinjaku. Bilo je prazno od 1975. do 2007. godine, kada je obnovljeno u sklopu projekta koji su financirale Hrvatske vode. Nalazi se na nadmorskoj visini od 135 m, zauzima površinu od oko 1,1 hektara, dok se dubina vode kreće od 0,5 do 1,0 metara. Prihranjuje se vodom iz Petog jezera. U sklopu radova na obnovi jezera obnovio se i paviljon Brezova (Ribarska) koliba koji se nalazi uz njegove sjeverne obale, a bio je uništen je 1940. godine.

 
/ Brezova koliba na Četvrtom jezeru, fotografija iz 1930., izvor: MGZ /

 
/ Brezova koliba na Četvrtom jezeru nakon obnove, 2008., izvor: arhiva JUM /

Peto jezero nalazi se na sjevernom dijelu parka Maksimir i najveće je jezero maksimirskog jezerskog sustava. Zauzima površinu od oko 3 hektara. Smješteno je na nadmorskoj visini od 142 m. Brana je, nakon rušenja stare, obnovljena. Dubina vode u jezeru je 6 metara, a prihranjivanje jezera vodom obavlja se djelomično iz oborinskog područja Mirni Dol, a najopsežnije novouređenim dovodom iz Blizneca. Na petom jezeru ribiči ŠRU »Bukovac-Maksimir«, obavljaju rekreacijsko-športski ribolov.

/ Peto jezero, izvor: arhiva JUM /

Šesto jezero (Ribnjak) nalazilo se kod vojničke streljane u dolini potoka Ivančića, a nastalo je proširivanjem i produbljenjem njegova korita. Danas taj ribnjak više ne postoji, ali je spomenuto proširenje još vidljivo na donjem dijelu suhog korita potoka. Ribnjak je bio namijenjen mriješćenju riba radi uzgoja riblje mlađi.

Potoci

U parku Maksimir nalazimo slijede će potoke: BLIZNEC, BUKOVČAK, DAHLIA, MAKSIMIREC, MIRNI DOL, PIŠKORNICA I ŠTEFANOVEC. U nastavku ćemo spomenuti potoke koji imaju veće značenje za vodni sustav parka.

Potok Bliznec izvire na području Parka prirode Medvednica. Najznačajniji je potok parka Maksimir. Površina sliva iznosi oko 1250 ha, što pruža mogućnosti za formiranje značajnijih protoka koji mogu poslužiti kao baza za prihranjivanje maksimirskih jezera vodom.

Potok Dahlia izvire u parku Maksimir, a ulijeva se u Drugo jezero. Slivno područje potoka Dahlia iznosi oko 43 ha. Sa stanovišta opskrbe jezera, ne pruža mogućnost značajnijih protoka posebno u sušnom razdoblju.

Potok Maksimirec nalazi se uz krajnji zapadni dio parka Maksimir, a obuhvaća oborinski sliv od svega 22 ha. Periodičnog je karaktera i u ljetnom razdoblju redovito presušuje. S obzirom da protječe kroz naseljeno područje, vode tog vodotoka su zagađene i ne mogu se koristiti za opskrbu (prihranjivanje) jezera.

Potok Mirni dol izvire na sjevernom dijelu parka Maksimir, obuhvaća slivno područje od oko 61 ha, a ulijeva se u Peto jezero. S obzirom na ograničenost hidrografskog sliva, periodičkog je karaktera, tako da ne predstavlja značajniji doprinos za opskrbu maksimirskih jezera.

Potok Piškornica izvire u Gornjem Bukovcu (naselje Požarinje), protječe kroz područje parka Maksimir i ulijeva se u Treće jezero, a konačno u gradsku kanalizaciju u blizini Prvog jezera. Ukupna površina oborinskog sliva iznosi oko 130 ha. Izgradnjom kanalizacije u naseljima Požarinje i Gornji Bukovac skrenut je vodotok potoka Piškornice kojim su se prije obnove i rekonstrukcije otpadne i fekalne vode slijevale u Treće jezero. U perivoju se danas vidi suho otvoreno korito potoka, u kojemu danas ima vode samo u vrijeme jakih oborina.

/ Potok Bliznec, izvor: arhiva JUM /