OPĆI PODACI

Park Maksimir koji je izvorno nastao na rubnim dijelovima Zagreba krajem 18. i u prvoj polovicci 19. stoljeća, danas je u cijelosti okružen gradskim naseljima. I u takvom novom okruženju, park Maksimir predstavlja mjesto gdje su, usprkos njegovoj maloj površini od 316 hektara, utočište pronašle mnoge biljne i životinjske vrste. Zbog očuvanih stoljetnih hrastovih šuma njegova vrijednost za zaštitu ugroženih vrsta vezanih uz stare duplje je velika. Tako je u parku Maksimir zabilježeno više od stotinu vrsta ptica, od kojih se značajem ističu upravo ptice dupljašice. Zanimljiv je podatak da je u parku Maksimir, gustoća populacija crvenoglavog djetlića (Dendrocopos medius), vrste ugrožene u europskim razmjerima, jedna od največih u svijetu. Značajne su i druge vrste životinja vezane uz stare šume, poput vjeverica te nekih vrsta šišmiša, inače globalno ugrožene skupine životinja.

Osim šuma u parku Maksimir možemo naći livade, jezera i potoke, koji također predstavljaju važna staništa raznim biljkama i životinjama, te time doprinose njegovoj biološkoj raznolikosti.

U vrijeme nastanka park Maksimir bio je najsuvremeniji, najelitniji i najpopularniji zahvat na području grada i znatno šire, uz kojeg su vezani imena i politika aktualnog razdoblja. Danas on predstavlja prvorazredni antikni živi dio gradskog prostora kojem treba zadržati i sačuvati prestižno mjesto među europskim povijesnim znamenitostima suvremenim pristupom zaštiti i načinu korištenja.

/ Park Maksimir, snimak iz zraka, izvor: Studio Hrg /

Park Maksimir je Zagrebu kao Bois de Boulogne Parizu, Tiergarten Berlinu ili Regents Park Londonu, stoga treba priznati njegove vrijednosti te ga na njemu primjeren način i upotrebljavati.