ŽIVOTINJSKI
SVIJET
U uskoj vezi s vegetacijom parka je i životinjski svijet koji
je važna komponenta svakog ekosustava. Iznenađuje malen broj pisanih
podataka o fauni Maksimira s obzirom na posjećenost ovog poznatog
zagrebačkog parka.
Najstariji poznati podaci datiraju tek iz polovice 19. stoljeća.
Prve životinje zabilježene za područje Maksimira su bijele rode
ovjekovječene na jednoj Zascheovoj litografiji te podatak u Agramer
Zeitungu iz 1853. godine da je pola sata hoda od parka viđen
vuk. Zanimljivo je spomenuti da je posljednji vuk koji se primaknuo
gradu ubijen 1890. u susjednom Borongaju.
/ Veliki djetlić (Dendrocopos major), izvor: Davor Krnjeta /
U povijesti se parkom Maksimir koristilo i za uzgoj mnogobrojnih
životinja. Tako je ovdje početkom 19. stoljeća bio »pijavičnjak«
– jezerce s pijavicama koje su se upotrebljavale u medicinske svrhe.
Osim toga tu je postojala i »bubara« – mala farma dudova svilca,
pčelinjak, peradarnik, fazanerija, golubinjak, jezerce s kornjačama,
jelenjak…
/ Divlja patka (Anas platyrhynchos), izvor: arhiva JUM
/
U današnje vrijeme, iako okružen gradskim četvrtima, park Maksimir
je važno stanište za brojne životinjske vrste od kojih su mnoge
upravo ovdje pronašle svoje utočište. Preuređenjem stare biskupske
šume i nadiranjem urbanizacije fauna parka Maksimir znatno je osiromašena.
Nestale su mnoge životinjske vrste, ponajprije veliki biljožderi
poput srne (Capreolus capreolus) i jelena (Cervus
elaphus) te vukova (Canis lupus). Od faune sisavaca
česte su vjeverice (Sciurus vulgaris), puhovi i šišmiši,
a mogu se vidjeti i kune, lisice…
/ Batokljun (Coccothraustes coccothraustes), izvor: Davor Krnjeta /
Ptičji svijet parka ostao je razmjerno bogat. Od do sada zabilježene
104 vrste ptica, njih 70 su redovite ili povremene gnjezdarice.
Najrazvijenija je zajednica šumskih ptica, a brojem i važnošću
se osobito ističu dupljašice: djetlići, žune, brgljezi, puzavci
i sjenice. Zanimljivo je spomenuti da je ovdje gustoća crvenoglavog
djetlića (Dendrocopos medius), vrste ugrožene u europskim
razmjerima, jedna od najvećih u svijetu. Na maksimirskim jezerima
često nalazimo divlju patku (Anas platyrhynchos). Od
vodozemaca na šumskom tlu nalazimo smeđu krastaču (Bufo bufo),
pjegavog daždevnjaka (Salamandra salamandra),
livadnu smeđu žabu (Rana temporaria) i šumsku smeđu
žabu (Rana dalmatina), dok je na jezerima brojna velika
zelena žaba (Rana ridibunda). Od gmazova je
česta crvenouha kornjača (Trachemys scripta elegans),
vrsta unesena iz Sjeverne Amerike, a katkad nalazimo i barsku kornjaču
(Emys orbicularis) te bjeloušku (Natrix natrix).
/ Smeđe krastače (Bufo bufo), izvor: arhiva JUM
/
/ Pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra), izvor: Biljana Janev Hutinec /
Fauna beskralježnjaka još je neistražena, a često se mogu vidjeti
vretenca, leptiri i brojni drugi kukci, a ponegdje i riječni rakovi.
|
