ZNAMENITOSTI

SKULPTURE I SPOMEN-OBILJEŽJA IZ DOBA HAULIKA

Park Maksimir su u prošlosti krasile skulpture ŽETALICE, DJEČJE GRUPE i NAPULJSKOG RIBARA koje je po narudžbi nadbiskupa Juraja Haulika, tijekom 1846. i 1847. godine od pješčenjaka izradio kipar Joseph Käschmann. Käschmann je pripadao posljednjim predstavnicima bečkog klasicizma težeći jednostavnosti u izražaju kompozicije. Haulik je od Kässmanna tražio da skulpture budu izrađene u potpuno prirodnim veličinama. Skulpture je Haulik idejno osmislio kroz simboličke likove i upravo tako prezentirao je svoju zamisao Kässmannu. S kipom Žetelice želio je pojačati dojam što ga nasadi, šuma, livade i polja trebaju izvršiti na posjetitelje parka. To je idejno personificirao u liku mlade ženske osobe koja je u ruci trebala držati klasje, cvijeće i neku livadarsku napravu. Skulpturu Dječja grupa zamišlja kao grupu djece koja se igraju. Tu skulpturu želio je pozicionirati prvotno u Dolini dalija u okružju cvijeća s intencijom da poveća kod posjetitelja ugodnost te doline. Od toga je nauma naknadno odustao. Haulikova sugestija za skulpturu Napuljskog ribara bila je potaknuta time što jedan dio parka zapremaju jezera i potoci. Za ovu skulpturu činio mu se najzgodniji jedan stariji muški lik s mrežom i par riba. Poradi cjelovitog dojma Kässmann dolazi u Zagreb, utvrđuje pozicije skulptura u parku i tako zaokružuje sve detalje koji su mu bili potrebni da krene u izradu skulptura.

Haulik je Žetalicu dao postaviti u blizini sastava Donjeg (prvo jezero) i Gornjeg (drugo jezero) jezera, istočno od mostića podignutog nad vodopadom Gornjeg jezera. Kip žetalice s grabljama, srpom i košarom cvijeća stajao je na dva kamenita postolja. Nažalost Žetalica je nestala za vrijeme I svjetskog rata.

/ Skulptura Žetalica iz 1913., izvor: zbirka D. Kiš /

Pred zdanjem Haulikovog ljetnikovca stajala je skulptura Dječja grupa koja predstavlja tri dječaka koji se igraju cvijećem, golubovima, dudovim svilcima i satkanom svilom. Jedan u ruci drži komad saća. Sprijeda je košnica, a iza su fazan, paun i divlja patka; ovime su naznačene postojeće gospodarske i privredne grane parka. Skladnom skupinom dječaka dominira središnja figura nagog dječaka koji stoji. S lijeve i desne strane su sjedeće figure dječice u igri. Dječja grupa najbolje simbolizira karakter Majura, jer su upravo s njom naznačene postojeće gospodarske i privredne grane parka. Skulptura je bila okrenuta prema ljetnikovcu, okružena cvjetnom rundelom. Danas se Dječja grupa nalazi u dvorištu muzeja Grada Zagreba prilično oštećena.

/ Skulptura Dječja grupa /

Nažalost od tri spomenute skulpture iz Haulikovog doba danas u parku Maksimir stoji samo Napuljski ribar, daleko od očiju više kao neko tajanstveno iznenađenje, nego kao dio prostorne koncepcije. Napuljski ribar prikazan je kao mladi čovjek čiji je pogled uprt u vodu. U desnoj ruci drži udicu, odjeven je u hlače do koljena, gore ima haljetak, tijelo mu je prekriveno s plaštem i na glavi ima kapu. Prvotno je skulptura bila postavljena na mali humak na desnoj-jugoistočnoj strani Labuđeg otoka na prvom maksimirskom jezeru. Nešto kasnije skulptura je premještena na južnu obalu Labuđeg otoka. Napuljski ribar je 1995. godine prevezen u Muzej Grada Zagreba na čuvanje, a njegova replika izrađena u bijelom umjetnom kamenu, postavljena na obalu prvog maksimirskog jezera gotovo nasuprot Labuđem otoku, gdje i danas stoji.

/ Skulptura Napuljski ribar, izvor: zbirka D. Kiš /

Kod glavnog ulaza (portala) u park Maksimir nalazio se KONJANIČKI SPOMENIK SV. JURJA rad kipara Antona Dominika Fernkorna postavljen 1867. godine. To je bio kositreni odljev kipa koji je Fernkorn izradio 1853. godine za ukras zdenca u palači Montenuovo u Beču. Taj odljev načinjen je 1855. godine za svjetsku izložbu u Parizu, a nabavio ga je 1866. godine, Haulikov povjerenik Stjepan Pejaković. Postolje je bilo izvedeno od moslavačkog granita prema nacrtu bečkog kipara Roberta Streschnacka, a u Zagrebu ga je postavio njegov poslovođa Fuchs, koji je radio i na postolju Jelačićeva spomenika. Spomenik je 1884. godine prenesen na Akademički trg (Strossmayerov trg), a 1908. godine, nađeno mu je mjesto na Sveučilišnom trgu (Trg maršala Tita), gdje se nalazi i danas.

/ Konjanički spomenik sv. Jurja., izvor: foto I. Standl iz 1867 /

Spomenik u obliku piramide OBELISK, djelo kipara Josepha Käschmanna, je nadbiskup Juraj Haulik 1843. godine dao postaviti u Dolini dalija u čast završetka radova na parku Maksimir. Izgrađen je tako da je na donje stube postavljeno kvadratično postolje na koje je postavljen obelisk u obliku piramide. Na kvadratičnom postolju straga te s lijeve i desne strane ugrađena su tri veća lovorova vijenca izrađena od bronce. Na piramidnom dijelu spomenika sa svake strane ugrađena su četiri manja lovorova vijenca također izrađena od bronce. Na pročelju kvadratičnog dijela stoji metalna ploča sa tekstom na latinskom jeziku u kojem je Haulik naveo svoje pobude za uređenje parka Maksimir. Ispod te metalne ploče postavljena je kamena ploča na koju je uklesan prilagođeni prijevod s latinskog u obradi pejzažnog arhitekta Smiljana Klaića (1912.-1989.) koji glasi:

»NA POMOĆ POTREBNIMA, KOJI SE NISU ODALI NERADU, MIRNIM GRAĐANIMA KAO POTICAJ ZA KORISNIJE I UGODNIJE OBRAĐIVANJE ZEMLJE, NA URES METROPOLE, A ISTO TAKO ZA DIKU DOMOVINE I DUŠAMA UMORNIM OD JAVNIH POSLOVA I ZBILJE ŽIVOTA, DA SE OSVJEŽE NEDUŽNIM NASLADAMA PRIRODE, OVE JE LUGOVE, KOJIH UREĐENJE ODAVNA ŽELIO, A NEDAVNO DONEKLE I POKUŠAO ZAJEDNO S OKOLNIM POLJEM TIJEKOM VIŠE GODINE S VESELJEM UREDITI I PREMA PRILIKAMA UKRASTITI I O TOME DAO POSTAVITI OVAJ SKROMAN DOKAZ JURAJ HAULIK, BISKUP ZAGREBAČKI, KRALJEV NAMJESNIK BANSKE ČASTI GODINE SPASA 1843.«

/ Obeliks, izvor: arhiva JUM /