Početna stranica
Kako do nas?
Novosti
Kalendar događanja
Foto galerija
Korisni linkovi
Interaktivna karta Maksimira
Kontakti
 
 
Kulturna baština > Znamenitosti > Skulpture i spomen-obilježja nakon Haulika
O nama O Paku Kulturna baština Prirodna baština Ponuda Parka
 

 

 
 
Zaštićena kulturna dobraZnamenitosi Parka MaksimiraPovijest parkovne arhitekturePriče o Maksimiru


ZNAMENITOSTI

Skulpture i spomen-obilježja iz doba Haulika
Skulpture i spomen-obilježja nakon Haulika
Haulikov salon u Švicarskoj kući
Glavni ulaz (portal)
Parobrod Grad Zagreb

 

SKULPTURE I SPOMEN-OBILJEŽJA NAKON HAULIKA

Jedan od simbola parka Maksimir danas je svakako i MOGILA, svojevrsan spomen-humak nastao 1925. godine povodom obilježavanja tisućugodišnjice hrvatskog kraljevstva. Mogilu je projektirao Aleksandar Freundenreich, a podignuo je Hrvatski sokolski savez u spomen na III. hrvatski svesokolski slet održan povodom tog povjesnog jubileja u Zagrebu od 14. do 16. kolovoza 1925. godine. Nastala je na mjestu gdje se ranije nalazio paviljon Kišobran. Građena je od grumenova zemlje donesene iz 155 mjesta iz raznih hrvatskih krajeva u kojim se zbio neki značajni povijesni ili pak kulturni događaj tijekom tisućugodišnje hrvatske povijesti. U temeljima humka pohranjeni su predmeti iz hrvatske kulturne baštine, važnije knjige, novine, časopisi te spomenice svih sokolskih društava koje su sudjelovale u gradnji Mogile. U spomenicama je dat opis mjesta i povijesnog događaja koji se zbio na mjestu s kojeg je uzeta zemlja za Mogilu. Dana 15. kolovoza 1925. godine oko napola dovršenog humka Mogile bili su postrojeni predstavnici sokolskih društava s vrećicama zemlje u rukama koju su istresali na humak uz fanfare i pjesme budnice. Posljednju je vrećicu istresao gvardijan iz Knina uz riječi: »POLAŽEM GRUDU SVETE ZEMLJE KOJE SU NOSILE PRVOG I POSLJEDNJEG HRVATSKOG KRALJA«. Oko humka posađeno je 10 lipa u znak deset stoljeća hrvatskog narodnog života, odnosno hrvatske državnosti. Mogila je dovršena 1926. godine. Prema njezinom vrhu vode uske stepenice, a sam vrh ukrašen je jednostavnim kamenom na koji je trebao biti postavljen brončani kip sokola skupljenih krila kojeg je izradio kipar Ivo Kerdić. Nakon dvije godine sokol je u ateljeu kipara razbijen. Taj barbarski čin bio je nagovještaj ukidanja hrvatskog sokolstva što se nažalost i dogodilo 1929. godine. Na poticaj Družbe »Braća hrvatskog zmaja« Mogila je obnovljena 1994. godine, a na naglavni kamen Ministarstvo obrane Republike Hrvatske na dan oružanih snaga 28. svibnja 1995. godine postavlja skulpturu sokola kojeg je idejno osmislio i prvotno u glini izradio akademski kipar pater Marijan Gajšak. Prerana smrt spriječila ga je da svoj rad dovrši. Vođen početnom idejom potpuno iznova skulpturu sokola modelira i dovršava akademski kipar Mladen Mikulin. Prilikom obnove humak Mogile obogaćen je grudom hrvatske zemlje koju je svojim poljupcem blagoslovio Sv. Otac Ivan Pavao II 10. rujna 1994. godine u zagrebačkoj zračnoj luci.


/ Mogila, izvor: arhiva JUM /

Na zaštićenom području parka Maksimir se danas nalaze i skulpture STEPENICE, MAJKA S DJETETOM, DODIR, RASPELO SA SKULPTUROM RASPETOG KRISTA, BOGORODICA BEZGRJEŠNOG ZAČEĆA, ČETIRI LAVA (LAVLJI MOST), EGIPĆANI i BACAČ DISKA.

Skulptura Stepenice kiparice Milene Lah, postavljena je 1980/81. godine na jugoistočnoj obali petog maksimirskog jezera. Skulptura je izrađena od mramora.


/ Stepenice, izvor: arhiva JUM /

Skulptura Majka s djetetom kipara Ćirila Mihanovića, postavljena je 1958. godine na zapadnoj strani parka Maksimir, uz Bukovačku cestu u blizini župne crkve sv. Jeronima. Skulptura je izrađena od bronce.


/ Skulptura Majka s djetetom, izvor: arhiva JUM /

Skulptura Dodir rad kipara Ivana Briski postavljena je 1989. godine, na desnoj strani Maksimirske ceste u smjeru prema Dubravi, iza istočne tribine Dinamova stadiona. Skulptura je izrađena od mramora.


/ Skulptura Dodir, izvor: arhiva JUM /

Raspelo sa skulpturom raspetog Krista postavljeno je na visokom postamentu na uglu Maksimirske ceste i Fakultetskog dobra, na kraju Druidova gaja. Križ je izrađen od kamena, a skulptura od ljevanog željeza. Na vrhu križa stoji natpis I.N.R.I. (Isus Nazarečanin kralj židovski). Na postolju križa uklesan je tekst na latinskom:

CRUX FIDELIS INTER OMNES
ARBOR UNA NOBILIS
NULLA SILVA TALEM
PROFERI FRONDE FLORE GERMINE
ANNO REP. SAL. MDCCCXLVII

DOSLOVNI PRIJEVOD p. S. KUZMIĆA, D.I.

PJESNIČKI PRIJEVOD p. M. PAVELIĆA, D.I.

Križu vjerni, među svima,
Drvo jedino plemenito,
Ni jedna šuma (ne može) donijeti (dati)
Takvo (drvo) lišćem, cvijetom, plodom.

Križu sveti, stablo svako,
Zavidi ti čarni sjaj,
S takvim lišćem, cvijetom, plodom
Nikoji ga nema gaj.
(Godine Gospodnje 1847.)


/ Raspelo sa skulpturom raspetog Krista, izvor: arhiva JUM /

Skulptura Bogorodice bezgrješnog začeća koju je izradila bečka ljevaonica Josipa Glanza nalazi se danas pored župne crkve sv. Jeronima, iako je prvotno bila postavljena na istočnom uglu Bukovačke i Maksimirske ceste. Na postolju stoji uklesan tekst na latinskom:

QUOD HEVA TRISTIS ABSTULIT
TU REDDIS ALTO GERMINE
INTRENT UT ASTRA FLEBILES
COELI RECLUDIS CARDINES
ANNO REP.SAL. MDCCCXLVII

DOSLOVNI PRIJEVOD p. S. KUZMIĆA, D.I.

PJESNIČKI PRIJEVOD p. M. PAVELIĆA, D.I.

Što je tužna Eva odnijela (uzela),
Ti vraćaš po uzvišenom potomku,
Otvaraš vrata Raja,
Da u nebo uđu jadnici.

Što tužna Eva uzela,
Po sinu ti nam povraćaš,
Nebeska vrata otvaraš,
Jadnike puštaš u nebo.
(Godine Gospodnje 1847.)


/ Skulptura Bogorodice bezgriješnog začeća, izvor: arhiva JUM /

Skulpture Četiri lava kipara Joze Turkalja postavljene su u razdoblju između 1925.-1928. godine na Lavljem mostu u Zoološkom vrtu. Most se nalazi neposredno ispred kaveza lavova. Skulpture se izrađene su iz betona.


/ Skulptura četiri lava, izvor: arhiva JUM /

Skulpture Egipćani kipara Joze Turkalja postavljene su u razdoblju između 1925.- 1928. godine u Zoološkom vrtu uz zgradu za gmazove. Izrađene su iz betona.

 

/ Skulptura Egipćani, izvor: arhiva JUM /

Skulptura Bacač diska kipara Vanje Radauša postavljena 1957. godine u parkovnom dijelu na uglu Maksimirske ceste i Svetica. Skulptura je izrađena od bronce (kiparska bronca je slitina bakra, kositra i cinka).


/ Skulptura Bacač diska, izvor: arhiva JUM /

 


 
e-razglednice
 
Igre i zabava
 
Maksimir u medijima
   
     
Na vrh stranice
 
Javna ustanova – Maksimir, Maksimirski perivoj 1
HR-10000 Zagreb, tel.: ++385 (0)1 2320 460, fax: ++385 (0)1 2320 461
e-mail: park-maksimir@park-maksimir.hr